Znameniti franjevci i blaženici u Istri

   Istarski poluotok od samih je početaka bio plodnim tlom na kojemu se brzo razgranalo raskošno stablo zajednice Male braće. Stoga ne čudi činjenica daje Istra iznjedrila čak tri franjevca blaženika: bi. Otona priznavaoca iz Pule, bi. Julijana propovjednika iz Bala i bi. Monalda iz Kopra.

    Prema nekim izvorima, bi. Oton u Pulu je došao oko 1235., prigodom osnutka tamošnjega samostana, a vjerojatno je podrijetlom bio iz sjevernih krajeva, na što upućuje njegovo germansko ime. Prema drugim tumačima blaženikova života, Pula se navodi kao njegov rodni grad, dok se izvori jednoglasno slažu daje u tome gradu umro 1241. Bio je na glasu svetosti i brojnim ozdravljenjima koja se bilježe u mnogim knjigama i martirologijima franjevačkoga reda, a njegovi posmrtni ostatci nalaze se u crkvi Sv. Franje u Puli, gradu u kojemu njegovo štovanje traje i danas.

sv. Jerolim

   Tijelo bl. Julijana iz Bala čuva se u župnoj crkvi Marijina Pohođenja u Balama, rodnome mjestu ovoga blaženika koji se štuje pod mjesnim imenom San Zulian. Svetkovina se i danas obilježava na dan 1. svibnja. Taj je blaženih iz prve polovice 14. st. još kao mladić stupio u samostan Sv. Mihovila povrh Bala i njegova je svetost, pobožnost i revnost ostala u pamćenju domaćega puka. Blaženi Julijan slovi kao jedan od prvih velikih propovjednika Provincije sv. Jeronima.

    Treći istarski franjevački blaženih je Monald iz Kopra, pobožni i učeni franjevac koji je bio i provincijalom Sklavonske provincije, u razdoblju od 1254. do 1260. Najpoznatije je njegovo teološko djelo "Summa Monaldina" koje predstavlja neizbježan naslov u području povijesti prava. Tijelo bi. Monalda je nakon brojnih premještanja pohranjeno u župnoj crkvi Sv. Marije Velike u Trstu.

    V Balama je polovicom 15. st. živio još jedan franjevac, imenom Julijan, vrsni propovjednik i teolog kojega se, prema nekim izvorima, navodi kao autora traktata o Immaculati ili Bezgrješnome začeću. Ta će tematika u crkvenim i teološkim krugovima biti središnjom temom u doba reformacije, pa je ovo djelo, kao sastavni dio tradicije franjevačkoga srednjovjekovnog naučavanja o Marijinu Bezgrješnom začeću, ukoliko se pokaže autentičnim, pravi teološki unikum na ovim prostorima.

unutrašnjost

    Od 16. st. pa sve do novijega doba, naši su istarsko-dalmatinski franjevci imali još znamenitih ljudi koji su se iskazali bilo na području duhovnosti, bilo apostolata. Primjera radi, valja istaći Franju Glavinića (1585-1652.) iz Kanfanara, oca Pavla Polizzera iz 17. st., fra Bernardina Tomašića iz Novigrada, koji je živio i djelovao te umro na glasu svetosti u 19. st., Marca della Pietm (1882-1945.) iz Rovinja, nadbiskupa Ancone, kao i mnoge druge o kojima svjedoči Necrologium franjevačke provincije u Istri i Dalmaciji.

* tekst je preuzet iz promidžbenog kataloga Franjevačkog samostana Rovinj