Panorama Rovinja - stara razglednica

U kojem je razdoblju Rovinj nastao teško je reći sa 100%tnom sigurnošću. Prvi se put spominje u djelu «Cosmographia» anonimnog Ravenjanina, koji govori o «Castru Rubini» iz 5.stoljeća.

Vrlo je vjerojatno da je Rovinj stariji, sa prijelaza iz 3. u 4. stoljeće, a možda i iz ranijeg perioda, budući da su nađeni dokazi o životu na otoku u 2. i 1.st.pr.n.e. «Castrum Rubini» je zasigurno bio smješten na mjestu današnje župne crkve Sv.Eufemie. U to doba Istru okupiraju Rimljani i ostaju tu do 476.g. Tada se dešavaju provale Huna, Ostrogota te 539.g. Bizantinaca. Stanovništvo se sklanja na otok Rovinj (Ruigno, Ruginio, Ruvigno) koji tada broji tek nekoliko stotina stanovnika. Nedaleko je postojalo i mjesto Cissa, takozvana rovinjska Atlantida, koje je vjerojatno negdje u 6. ili 7. stoljeću potonulo uslijed potresa, pa su i stanovnici Cisse naselili otok Rovinj. Oko postojanja Cisse isprepliću se mnoge legende, iako njeno postojanje nije nikad dokazano. Cissa i danas živi u pričama lokalnih ribara, koji često svojim mrežama znaju sa dna izvući fragment amfore ili cigle na mjestu možebitnog potonuća grada.

Nakon Bizanta (788.g.) Istra potpada pod franačku vlast. Tokom 9. stoljeća dešavaju se razni upadi pljačkaša, sa kopna i sa mora (Slaveni, Neretljani, Saraceni). Razdoblje od 9.do 11.stoljeća je nemirno za cijelu Istru, posjedi često mijenjaju gospodare, a gradovi započinju borbu za autonomiju, formiraju komunalnu strukturu u opoziciji crkvenom i feudalnom vladaru Istre – akvilejskom patrijarhu. Tada jača i Venecija, jaka pomorska republika, pod čiju vlast Rovinj pada 1283. godine. Time je gradu ograničena samouprava, na čelo koje Mlečani postavljaju svojeg čovjeka, podestata. U doba Venecije Rovinj se razvija u jaki ribarski, brodograđevni i pomorski centar, naročito u 17.i 18. stoljeću, kada ima primat u Istri. Tada se učvršćuju i gradski bedemi, grad se počinje širiti na kopno, pa se 1763.godine zatrpava tjesnac između otoka i kopna te Rovinj postaje poluotokom.

Rovinjski akvarij

Sredinom 18.stoljeća Rovinj ima preko 8 tisuća stanovnika, stoga su i kuće u Rovinju više nego je to bilo uobičajeno za gradove sličnog tipa na Jadranu. Zbog velikog broja stanovnika i hodočasnika tada se gradi i današnja župna crkva Sv. Eufemije. 1797. propada Mletačka republika, kratko vrijeme Istra je pod austrijskom (do 1805.g.) pa Napoleonovom vlašću. Istra je od 1809. do 1813. bila dio Napoleonovih ilirskih provincija.

Godine 1813. ponovno dolaze na vlast Austrijanci te počinje period razvitka industrije i samoga grada. Rovinj dobiva 1852. pogon za izradu cementa, 1872. tvornicu duhana, 1878. tvornicu voska, 1882, tvornicu stakla i sardina. Tada je brodogradnja u punom zamahu, sa južne strane grada nalazi se čak 6 manjih brodogradilišta, od kojih je jedno i danas u funkciji. Rovinj dobiva 1865. i kazalište, 1888. se gradi bolnica te 1891. institut za biologiju mora.

	J.G. Huetterott

Krajem stoljeća Rovinj je povezan željeznicom, a već 1905. uvodi se plinska rasvjeta te godinu dana kasnije i gradski telefon. Zanimljivo je napomenuti da krajem stoljeća (1890) jedan od otoka rovinjskog arhipelaga, današnji Crveni otok, kupuje japanski konzul u Trstu J.G. Huetterott.

Veliki broj Rovinjana, tj. Rovinježa u drugoj polovici 19.stoljeća odlazi u Pulu, koja je tada najveća ratna luka u Austro – ugarskoj monarhiji.

Nedaleko Rovinja nalazi se i najpoznatija olupina iz doba Austrije – Baron Gautsch.

Raspadom monarhije Rovinj na kraju 1. svjetskog rata (1914 – 1918) pada pod fašističku Italiju, do kapitulacije 1943., a do završetka 2.svjetskog rata grad je pod njemačkom okupacijom.

U drugoj polovici 20.stoljeća Rovinj, kao i cijela Hrvatska dio su Jugoslavije, do političkih promjena 1991., kada Hrvatska kreće putem osamostaljenja, što je i priznato u siječnju 1992.godine. Broj stanovništva u zadnjih stotinjak godina oscilira između 12 i 15 tisuća, danas grad službeno broji 14.234 građana.

	Panorama Rovinja - stara razglednica

Rovinj se zadnjih četrdesetak godina razvio u pravo turističko središte, zbog svoje prirode, razvedene obale i mnoštva otoka, zanimljive okolice, ugodne mediteranske klime, raznovrsnih smještajnih objekata i turističkih sadržaja te kulturno – povijesnih vrijednosti. Sve to Rovinj čini idealnim odredištem za odmor, što dokazuju mnogobrojne pohvale velikog broja gostiju te nagrade raznih turističkih udruženja i patrola.

Tekst: Slobodan Hercigonja